Reljef je tektonski predisponiran, a oblikovan je egzogenim (spoljašnjim) silama, posebno kraškom i fluvijalnom (riječnom) erozijom. Ovo je tipičan Dinarski holokarst (porpuni ili duboki kras). Pravac pružanja planina i gatačkog polja je dinarski sjeverozapad-jugoistok. Bitno obilježje je podzemna kraška hidrografija. Ima manjih polja u kršu, kraških uvala, kraških luka, vrtača, škrapa, jama, pećina, ponora, estavela. Najveće i najznačajnije je Gatačko polje, koje leži na nadmorskoj visini 929-960 m i spada u grupu visokih kaških polja. Dugo je 20 km, a prosječna širina je oko 3 km. Dijeli se na Gornje i Donje polje. Donje polje dijeli se na Veliko i Malo. Po pravilu na sjevernim stranama su izvori, a jugu ponori. Veliko polje ima površinu 60 km2 , a Malo polje 8 km2 (Kuljsko polje). Nekadašnje neogeno Gatačko jezero oteklo je rijekom Djuropom-Zalomkom i rijekom Mušnicom podzemnim putem, a dijelom jamama i ponorima po obodu polja. Na sjeveru Gacka je kraška površ Ponikve (1100-1200 m.n.v.). Južno je Cerničko (Stepensko-Kuljsko) polje 100 m niže od Gatačkog polja, a najniža tačka je je ponor Jasovica (810 m). Cerničko polje ima pravac pružanja Zapad-Istok i odstupa od Dinarskog pravca SZ-JI, zbog rasjedanja. Ima površinu oko 3 km2.
Opština Gacko omeđena je planinama: Zelengora (2014m), Volujak (2336m), Vlasulja (2103m), Maglić (2386m), Lebršnik (1985), Koviljac (1517m), Kosovi vrh (1647m), Manita gora (1736m), Dobreljica (1892m), Golija (1942m), Ćurilo (1561), Somina (1596), Troglav (1554m), Baba sa Djedom (1735m), Bjelasnica (1867m), Magrop (1671m), Ivica (1548m), Vilovica(1608m) i Dumoš (1882m).
Najznačajni prevoji su Čemerno (1293m), Kobilja Glava (1030m) i Ravno(1500m). Najviša tačka je Volujak (2336m), a najniža Vratar (710m), to znači da je razlika najviše i najniže tačke 1626m.